IMI – Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu već 60 godina razvija specifično područje fizike – zaštitu od zračenja, ljudi i okoliša. U njegova dva laboratorija postoji žurna potreba za suradnicima, inženjerima fizike, onima koji su diplomirali, ili budu za koji mjesec, ili doktoriravaju, a željeli bi raditi na specifičnim istraživačkim i stručnim poslovima vezanim uz ionizirajuće i neionizirajuće zračenje.

Jedno radno mjesto je definirano, jer je djelatnica, znanstvena suradnica, otišla u mirovinu. Tu će se tražiti istraživački i stručni angažman na gamaspektrometrijskim metodama. Drugo radno mjesto se uvodi, kombiniranog je tipa, istraživačko-stručno, rad je i na terenu i za sada je u pregovorima s upravom i na tome radnom mjestu bi rado vidjeli sposobnu, okretnu mladu osobu. Znanje engleskog, može i njemačkog, vješto korištenje računala i vozačka dozvola se za oba radna mjesta razumiju sami po sebi.

Suradnici bi svakako voljeli razgovarati s svim zainteresiranima za posao, istraživanja, suradnju ili bilo koji drugi prihvatljivi oblik radnog druženja. Kako bi stekli uvid u područje rada i stvarnu situaciju istraživanja i mogućnosti molimo da je javite na e-mail This e-mail address is being protected from spambots, you need JavaScript enabled to view it , savjetniku I. Prliću ili na tel. 4673188-150 sekretarica (149) kako bi dogovorili vaš posjet Institutu pa da malo neobavezno porazgovaramo.

I. Prlić

Dr.sc. Bozo Skoko, visi asistent na studiju novinarstva na Fakultetu politickih znanosti odrzat ce predavanje na temu javnih nastupa i nastupa na televiziji. Ovaj strucnjak za odnose s javnoscu i dugogodisnji novinar HTV-a govorit ce o tome - kako pripremiti i odrzati dobar govor, kako pripremiti uvjerljivu prezentaciju, kako ostaviti dobar dojam pred TV kamerama i kako nastupati na televiziji...

Predavanje ce se odrzati u utorak, 9.6.2009. u zgradi Fizičkog odsjeka PMF-a.

Zanima li Vas život i kako fizika pomaže u razumijevanju biološke materije i karakterizaciji životnih procesa?

Tražite li stimulativnu i entuzijastičnu sredinu za izradu doktorskog rada u eksperimentalnim istraživanjima koja će Vas učiniti sudionikom modernih trendova svjetske fizike?

Posjetite nas u Laboratoriju za biološku fiziku Grupe za dielektričnu spektroskopiju i magnetotransportna svojstva na Institutu za fiziku! Više o mogućoj temi doktorskog rada pročitajte na

http://real-science.ifs.hr/index.php?page=theses

Laboratorij za proučavanje transportnih problema Instituta za fiziku u Zagrebu traži kandidata za radno mjesto znanstvenog novaka.

U razmatranje dolaze kandidati motivirani za rad u znanosti koji su završili Prirodoslovno-matematički fakultet, smjer dipl. inž. fizike ili će diplomirati uskoro. Kandidatima se nudi mogućnost rada u stimulirajućem i produktivnom okruženju (u prosjeku 6 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima u Current Contens bazi godišnje), sa mogućnošću međunarodnog usavršavanja.

Kandidat će biti primljeni na MZOS projekt dr. Ane Smontare „Transport topline i naboja u  jako frustriranim magnetima i srodnim materijalima“.

Prikaz Fermijeve površine u prvoj Brillouinovoj zoni,
Smontara , et al., hys. Rev. B 78, 104204 (2008)

Iva Tolić-Norrelykke
Max Planck Institute of Molecular Cell Biology and Genetics
Dresden, Njemačka

Starenje i smrt fascinira ljude od pradavnih vremena. Unatoč tomu, još uvijek nije jasno jesu li svi živi organizmi podložni starenju. Postoji velik broj modelnih organizama u kojima se starenje može proučavati, uključujući jednostanične organizme poput bakterija i pekarskog kvasca. Kod jednostaničnih se organizama starenje manifestira tako što se stanice koje su prošle više dioba dijele sporije od stanica s manje dioba. Smatra se da je starenje korisno jer pomaže preživljavanju populacije na taj način što se starije stanice "žrtvuju" preuzimajući na sebe stanično "smeće", što na kraju uzrokuje njihovu smrt, dok se njihove mlade stanice-kćeri rađaju čiste s maksimalnim potencijalom za rast i diobu.
Istraživanje starenja koči nedostatak suprotnih primjera, organizama koji uspijevaju izbjeći starenje. Mi smo pratili pojedinačne stanice kvasca Schizosaccharomyces pombe tijekom rasta i diobe i konstruirali njihovo genealoško stablo. Naši rezultati pokazuju da ovaj kvasac ne podliježe starenju. Time smo identificirali prvi potencijalno besmrtni organizam. Organizmi koji ne stare vjerojatno koriste drukčiju životnu strategiju, gdje preživljavanje populacije ne ovisi o žrtvovanju dijela populacije, nego o efikasnoj regeneraciji na razini pojedine stanice.

Institut “Ruđer Bošković”, predavaonica I krila
utorak, 14. travnja 2009., u 13 sati